otpor

27.01.2006.

Sitnije, mala, sitnije - pokaži mi najbitnije



ASKA I VUK



Mlada ovčica Aska je znala da joj je igra i ples način da budućnost bude njena. Grozničavo je izvodila sve plesne pokrete koje je znala a i pokušavala je, sa više ili manje uspjeha, da izvede i one koje je samo vidjela negdje. Skakutala je,pravila piruete, treskala grudima u zamišljenom ritmu muzike koju je samo ona čula u svojoj glavi. Kad je osjetila da joj ponestaje pokreta i da je već izvela sve one koje je znala, pustila je svoj glasić da oblikuje riječi pjesme koja ju je vodila tokom te njene igre koja će joj obezbjediti život ako je dobro odigra.
Pomisao na ono što je čeka ako sve bude perfektno davala joj je snagu da nastavi dalje. I Aska je nizala pokrete jedan za drugim pogledavajući u vuka i njegove reakcije na tu njenu izvedbu.

Nije ni slutila šta je sve u mogućnosti da napravi kad je ponese osjećaj tako drugačiji od sveg do sad.

Ali i igri je morao doći kraj. Kad joj je ponestalo svega što je znala i kad više nije imala snage da izmišlja nove figure i kad joj je ponestalo glasa za pjesmu, zastala je, pogledala bez daha u vuka i bila spremna da se suoči sa presudom.


Vuk nije mogao ostati ravnodušan na svo viđeno umijeće.
-Jeba te patak ... pa ti si pravi multitalents! Snimićemo album.


Aski su na te riječi potekle suze radosnice, veliki teret joj je pao sa srca i nije mogla da sakrije svoje oduševljenje te je na sav glas uzviknula.

-Zahvaljujem naaaaaaajboljoj publici u Zetri!